Republika Hrvatska

Sve Što Biste Trebali Znati O  Hrvatskoj

Puna života! Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom. A Hrvatska je pravo mjesto da to i učinite!

Geografska obilježja Hrvatske

geografija hrvatske

Republika Hrvatska ima dvojni geografski položaj. Prema geografskom obilježju svrstavamo je među srednjoeuropsku-sredozemnu državu. Izgledom podsjeća na potkovu. Na kopnu graniči s 5 europskih država (Slovenija, Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora). Morsku granicu ima samo s Italijom. Površina nacionalnog teritorija Republike Hrvatske iznosi 56 594 km2. Površina obalnog mora iznosi 31 479 km2. Na području Hrvatske dodiruju se velike prirodno-geografske cjeline Europe. Tako Hrvatska obuhvaća područje Panonske nizine, Dinarida i europskog Sredozemlja.

 

Položaj na dodiru različitih geografskih cjelina, utjecao je i na kulturna obilježja Hrvatske. Hrvatska se nalazi na dodiru različitih kulturnih područja Europe. Tako imamo tri važna kulturna kruga koja su utjecala na razvoj Hrvatske.

 

Sredozemni civilizacijski krug

Tragove vuče još iz antičkog doba, središte se nalazi na teritoriju današnje Italije. Direktan dodir s Jadranskim morem imao je presudnu ulogu za poprimanje obilježja. Navažnija su: pokrštavanje, mediteranska kuhinja, renesansni stil i talijanizmi u jeziku…

 

Srednjoeuropski civilizacijski krug

Kulturne utjecaje Hrvatska je primala zbog pripadnosti Hrvatsko-Ugarskoj i Habsburškoj Monarhiji. Iz ovog kulturnog područja u nasljeđe smo primili industriju, i germanizme u jeziku. Također se utjecaj vidi i u gastronomiji i stilu gradnje.

 

Jugoistočnoeuropski civilizacijski krug

Jezgra ovog kruga bilo je Bizantsko Crastvo koje je težilo osvajanju. Širili su se islamsko-orijentalni običaji i islamizacija stanovništva. Promijenila se vjerska i etnička struktura stanovništva dotad istovrsnog hrvatskog prostora. Dugotrajna izloženost ovom području se posebno vidi u brojnim turcizmima u jeziku. Također je presudno utjecao na oblik teritorija i hrvatske istočne granice.

 

Geografija Hrvatske

 

Hrvatska obuhvaća prostor od Panonske nizine, preko Dinarida do obale Jadranskog mora. Hrvatsku čine tri osnovne prirodne cjeline koje se međusobno nadopunjuju. Svaka od cjelina ima svoja obilježja, karakteristike, klimu i kulturu.

 

Kontinentalna Hrvatska

Kontinentalna ili unutrašnja Hrvatska obuhvaća područje Nizinske Hrvatske. Točnije, prostor Istočne Hrvatske, uz rijeke Savu, Dravu i Dunav pa sve do Središnje Hrvatske. Od svih hrvatskih regija, Kontinentalna Hrvatska je prometno najpovezanija sa srednjom Europom. Ujedno je i najbliža. Prepuna je zanimljivim turističkim atrakcijama i raznim kulturnim sadržajima. Najpoznatiji su lječilišni turizam, seoski i agro-turizam te sve popularniji lovni turizam*. Lovni turizam u Hrvatskoj je važna stavka ponude Kontinentalne Hrvatske. Produžuje sezonu s ljetnih mjeseci na ostala godižnja doba i cijelu godinu. Ovaj oblik turizma, koji je još u razvoju, u Hrvatsku privlači brojne inozemne turiste. Posebno se ističu lovci iz Njemačke i Austrije te Italije i Švicarske. Prometna povezanost, prelijepa netaknuta priroda i bogata gastronomska ponuda samo su dio ponude.

 

Kontinentalnu Hrvatsku krase brojne ravnice i polja te netaknuta priroda. Ogroman je potencijal za razvoj primarnih djelatnosti poput poljoprivrede. Turistima su privlačne i prirodne ljepote koje im ovaj dio Hrvatske pruža. Od turistima zanimljivih sadržaja, najpoznatiji su povijesni dvorci i utvrde. To su većinom bajkoviti dvorci na brežuljcima Hrvatskog zagorja.  Uz njih uvijek ide i pokoja legenda koja svemu da dodatnu čaroliju. Od prirodnih ljepota važno je istaknuti da se uglavnom radi o područjima zaštićenih vrsta.  Tako su Lonjsko polje* i Kopački rit* prepoznati kao prirodna staništa močvarnih ptica. Park prirode Papuk međunarodno je prepoznat i uvršten u Europsku mrežu Geoparkova.

 

Gorska ili Planinska Hrvatska

Gorska ili planinska Hrvatska prostorno je najmanja cjelina Hrvatske. To je prostor Dinarida, europskog planinskog masiva. Posebna zanimljivost je najuži dio Dinarida u Hrvatskoj. Taj dio nazivamo hrvatski prometni prag*. Od posebnog je značaja zato što najkraćom vezom spaja istočni dio Europe i europsko Sredozemlje. Prostor Gorske Hrvatske jedini je koji ima snježno-šumsku klimu. Karakteriziraju ga snježne oborine. Postupno se razvija zimski turizam. njarjeđe je naseljen dio Hrvatske.  Gorska Hrvatska je oduvijek bila od prometnog značaja za Republiku Hrvatsku. Najpoznatije prirodne ljepote su NP Plitvička jezera* i planina Velebit. Od zaštićenih vrsta u Gorskoj Hrvatskoj možemo pronaći čovječju ribicu, ali i mrkog medvjeda.

 

Primorska Hrvatska

Primorska Hrvatska obuhvaća dio uz Jadransko more, sve otoke i  Dalmatinsku zagoru. Turistički je najrazvijeniji dio Hrvatske. Tome pridonosi blaga sredozemna klima s vrućim ljetima i blagim zimama. Najvažnija turistička destinacije je Srednja Dalmacija*.  Čisto more, otočići i uvale, živopisni gradovi, prekrasna priroda i odlična gastronomija ono su što se nudi gostima. Čak 5 od 7 nacionalnih parkova smješteno je u Primorskoj Hrvatskoj. Također, tu se nalaze i neki od važnijih hrvatskih gradova i luka. Prostor Primorske Hrvatske obiluje šumama dalmatinskog crnog bora i hrasta. Najznačajnije kultivirane biljke su maslina, smokva, vinova loza i agrumi. Važan dio Primorske Hrvatske čini Dalmatinska zagora koja se odlikuje po svojim običajima. Sve zastupljeniji je i seoski turizam, a kuće s bazenom u Dalmaciji odavno bujaju. Osim prirodnih ljepota, Primorsku Hrvatsku  krasi i bogata kulturno-povijesna baština. Ovaj dio Hrvatske je posebno vrijedan jer može stati uz bok svjetskim destinacijama.
vodopadi

Republika Hrvatska je treća u Europi po vodnom bogatstvu. Ima osobito očuvanu prirodi s više od stotinu endemskih vrsta. Gotovo desetina teritorija Republike Hrvatske je zaštićeno. Hrvatska se može pohvaliti s 11 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i 2 stroga rezervata.

 

Nacionalni simboli

Himna

Službena nacionalna himna Republike Hrvatske je Lijepa naša domovino. Himna je nastala u 19.st. za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. Tekst je napisao Antun Mihanović, a uglazio ga je Josip Runjanin. U početku je bila prihvaćena kao neslužbena himna Republike Hrvatske. 1990. godine, Ustavom je potvrđena kao službena himna Republike Hrvatske.

 

zastava republike hrvatske

Zastava

Službena hrvatska zastava u upotrebi je od 21. prosinca 1990. godine. Sastoji se od tri vodoravne pruge, crvene, bijele i plave, s grbom u sredini. Hrvatska trobojnica konstruirana je tako da je omjer širine i dužine 1:2. Svaka od tri boje na trobojnici ima veze s burnom hrvatskom poviješću. Crvena i bijela boja su u hrvatsku zastavu ušle iz  povijesnog grba Kraljevine Hrvatske. Treća, plava boja, preuzeta je iz povijesnih grbova Kraljevine Dalmacije i Slavonije.

 

Grb

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb. Ima oblik štita te je podjeljen na 25 crvenih i bijelih (srebrenih) polja. Prvo polje, ono u gornjem lijevom kutu, crvene je boje. Iznad glavnog štita nalazi se kruna s pet manjih štitova. Kruna se sa glavnim štitom spaja u lijevom i desnom gornjem kutu glavnog štita u blagom luku. Svaki od malih štitova predstavlja povijesni grb hrvatskih regija s njihovim glavnim simbolima. Poredani su s lijeva na desno. Prvi je najstariji poznati grb Republike Hrvatske. U štitu plave boje nalazi se žuta (zlatna) ”zvijezda Danica” i bijeli (srebreni) mladi mjesec. Grb Dubrovačke Republike, na modrom štitu sadrži dvije crvene grede. Dalmatinski grb na plavom štitu ima tri žute (zlatne) okrunjene lavlje glave. U jednom razdoblju hrvatske povijesti, koristio se i kao hrvatski grb. Istarski grb na modrom štitu sadrži žutu (zlatnu) kozu. Okrenuta je ulijevo i ima crvene rogove i papke. Slavonski grb sadrži na svom štitu plave boje dvije poprečne grede bijele (srebrene). Prema nekim izvorima onpredstavljaju Savu i Dravu, dvije rijeke koje omeđuju Slavoniju. Između greda se nalazi crveno polje po sred kojeg je kuna. U gornjem plavom polju je smještena žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda.

 

Politički ustroj Hrvatske

 

Hrvatska je danas jedinstvena republika, mada u bliskoj povijesti nije bilo tako. Najviše predstavničko tijelo je parlament, u Hrvatskoj nazvan Sabor.  Najviši pravni akt države je Ustav. Ustav definira Republiku Hrvatsku kao suverenu, jedinstvenu, demokratsku i socijalnu državu. Narod, kao zajednica ravnopravnih i slobodnih državljanja, bira vlast. Sloboda, jednakost i ravnopravnost su najviše vrednote ustavnog poretka. Politički sustav utemeljen je na načelu trodiobe vlasti; zakonodavna, izvršna i sudska vlast. Predsjednik Republike se bira na općim izborima, svako 5 godina. Zastupa državu u inozemstvu, zastupa vojne i oružane snage i oblikuje vanjsku politiku. Aktualna predsjednica Republike Hrvatske je Kolinda Grabar-Kitarović. Vlada predlaže zakone i državni proračun. Vodi vanjsku i unutarnju politiku te usmjerava i nadzire rad državne uprave. Što se administrativne podjele tiče, Hrvatska je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Kroz skoru budućnost planira se posvetiti decentralizaciji Republike i smanjenju županija.

 

Stanovništvo Hrvatske

 

Hrvatska ima oko 4,3 milijuna stanovnika. Otprilike 60% stanovništva šivi u urbanijim sredinama koje čine manje od 15% površine zemlje. Skoro šetvrtina stanovništva živi na području Grada Zagreba.  Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.g., 90% stanovništva čine upravo Hrvati. Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi, a slijede ih Bošnjaci i  Albanci. Rimokatolici čine 86% stanovništva  zatim pravoslavci s 4,4% te muslimani 1,5% ukupnog stanovništva.

Kao autohtono stanovništvo, i Hrvati žive u susjednim zemljama. U Bosni i Hercegovini Hrvati su jedsn od tri državotvorna naroda. Čine čak 17% stanovništva. Hrvata također ima i u Mađarskoj (oko 100 000). U Austriji su Hrvati najbrojnija nacionalna manjina. Poznati su kao Gradišćanski Hrvati. Također, Hrvata ima u Srbiji, Australiji, Njemačkoj, Kanadi i Južnoj Americi. Važno je naglasiti da se trude očuvati našu kulturu i jezik bez obzira što generacijama već žive izvan Hrvatske.

 

Kultura i umjetnost u Hrvatskoj

Iako mala, Hrvatske je prepuna kulturno-umjetničkih djela i spomenika. Tako se na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine, nalazi čak 6 spomenika.

 

Na popisu se nalaze:

  • suhozidi  u Starom Gradu na Hvaru
  • Dioklecijanova palača u Splitu
  • Eufrazijeva bazilika u Poreču
  • jezgra grada Trogira te katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Među umjetnicima se ističu:

  • Marko Marulić, poznatiji kao “otac hrvatske književnosti”
  • Juraj Dalmatinac, najveći renesansni kipar i graditelj
  • Julije Klović, najveći renesansni minijaturist
  • Ivana Brlić-Mažuranić, poznatija kao “hrvatski Andersen”
  • Ivan Meštrović, “najveći fenomen među umjetnicima”, kipar
  • Miroslav Krleža, najveći pisac 20.st
  • Branko Lustig, producent Schinerlove liste i Gladijatora
  • 2Cellos, slavni violončelistički duo

Hrvatska se također može pohvaliti folklornom baštinom. Gotovo svaka regija ima svoje običaje, tradicionalne plesove i igre. Brojna kulturno-umjetnička društva i udruge trude se sačuvati taj dio hrvatske baštine kako ne bi pao u zaborav.

 

O Hrvatskoj se može puno toga pisati. Što o prirodnim ljepotama, reljefu, klimi, životinjskim vrstama ili pak kulturi.  Mala država, s bogatom poviješću, prepuna zanimljivosti i ljepota. Raj na zemlji!

Ipak, s posebnom radošću, savjetujemo Vam da je posjetite i upoznate. Zavolite.

Hrvatska uistinu jest #fulloflife, #fullofbeauties i #fullofjoy. SkyHouse tim će vrlo rado biti Vaš osobni partner pri upoznavanju istih. 🙂

 

Hrvatska I Puna života